Den sekreto i di forma ineksplikabel a kòrta den kooperativa ACU

Opinion | Reportero Erwin Raphaëla

ACU thumbnail

No opstante ku den e historia di Kòrsou tin susesonan sumamente doloroso i lamentabel ku a tuma lugá, influensiando e sirkunstansia di bida negativamente te awe na aña 2026, tabatin momentonan ku miembronan di e komunidat akí por a karga speransa i sinti e satisfakshon ku atraves di pensamentu i esfuersonan konhunto nos lo konosé apertura pa adelanto i progreso riba un base duradero. Kooperativa di Spar i Krédito ACU ta un di e ehèmpelnan mas klave den esaki ya ku por menshoná kaminda ku atraves di pasonan firme i konkreto avansenan super impreshonante a tuma lugá na benefisio di sosionan i finalmente di Kòrsou, danki na ACU. 

Totalmente diferente kompará ku e maneho di bankonan komersial, kooperativa ACU tabata kreando kondishonnan sano di manera ku yunan di sosionan por a haña yudansa finansiero pa kubri parti di nan estudio, fiansa pa kumpra i òf drecha kas, outo i artíkulonan di uzo pa kas, manera por ehèmpel wasmashin, eiskast, pero tambe kreando e posibilidat pa sosionan hasi biahenan pa eksterior en konekshon ku salú etcetera, anto tur esaki a base di areglonan di pago rasonabel i ainda ratu ratu parti dividendo na su sosionan. ACU klaramente tabata hasi loke bankonan komersial no tabata dispuesto na hasi i asina ei ACU a yuda kambia e sirkunstansia di bida na Kòrsou konsiderablemente. Komo kooperativa ACU tabata un aporte inmenso pa desaroyo i adelanto di Kòrsou i tabata ku su tres órganonan prinsipal, esta Direktiva, Komishon di Supervishon, Komishon di Krédito e instituto akí tabata sa di atendé debidamente ku práktikamente tur diligensia i nesesidat di su sosionan (miembronan). ACU poko, poko, pero sigur a bira e orguyo di un grupo grandi di siudadano kurasoleño i alabes un ehèmpel pa sigui. 

Nos tur sa masha bon kon Kòrsou a originá ku problemanan teribel ku te awe ta surti su efektonan sumamente negativo den forma di kompleho di inferioridat, deskonfiansa, rabia i falta di kòntròl. ACU sinembargo a resultá e lus na horizonte ku den poko tempu a krese na kantidat di sosio, yegando òf hasta surpasando e kantidat di 30.000 sosio i ku un kapital di 400 mion florin pa manehá. Sintimentu di orguyo i gran satisfakshon serka trahadónan i sosionan pasobra ta huntu nos a logra, pone un instituto asina potente i finansieramente sólido riba pia.

Den pasionan miéntras tantu rumornan persistente ku ACU lo ta birando un menasa serio pa bankonan komersial. Direpente a start un bruamentu ku ACU awendia lo ta mas bien un banko, meskos ku tur esnan komersial na Kòrsou, anto no tin kuestion di entrega di dividendo na sosionan mas. E órgano reunion general no tin peso mas, reunionnan no ta transparente mas i ta komo sifuera sosionan no tin nada mas di bisa riba maneho i rumbo di e kooperativa. Outoridatnan finansiero na Kòrsou a drenta ACU i a laga kambia e statutonan di ACU i asina ei ACU a pèrdè e postura di un kooperativa ku kontrali na un banko komersial, mester tei prinsipalmente pa sirbi bienestar di su sosionan. 

Natural por sigui pretendé ku ACU ta un kooperativa ‘full blown’, pero ku tur e kambionan ofisialmente establesé atraves di e statutonan, den práktika no por papia mas di un kooperativa. Pa kolmo awendia ta proposishonnan pa duna asistensia na fiestanan di artistanan for di eksterior so ACU ta sali kuné den spòtlait.  Sinembargo den pasado ACU klaramente a demostrá ku por otro na Kòrsou i preferiblemente mester kontinuá riba e ruta original, prinsipalmente awor ku mundu mes ta konfrontando ku tur sorto di problema sumamente grave.

Loke tin ku pone énfasis riba dje ta ku no tin un lei di kooperativa na Kòrsou. Dor di esei gobièrnu no a i ta duna un base legal na e funshon sosial hopi positivo ku kooperativismo tin den un pais. 

Loke e sosionan di ACU tin ku hasi, huntu ku otro kooperativanan manera KEP, etcetera, ta inisiá un huisio sumario kolektivo (class action law suite) kontra di gobièrnu/banko sentral pa fòrsa nan pa trese dilanti pakiko un kooperativa di spar i krédito manera ACU mester keda konsiderá un banko komersial manera e otronan. Esaki ta pone ku e funshon sosial ku e kooperativa tin klaramente ta bai pèrdí. I tambe den e huisio sumario mester eksigí di gobièrnu dikon no a introdusí un lei di kooperativa.

Erwin Raphaëla

Erwin Raphaëla
Erwin Raphaëla

Erwin Raphaëla

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *