Ta introdusí supsidio pa tarifa di koriente.

Ta introdusí supsidio pa tarifa di koriente.
BRIDGETOWN, BARBADOS – Barbados ta konosé un kambio di maneho; di un sistema di focus riba ekonomia, awor e pais a bai pa un sistema pa yuda su poblashon, spesialmente esnan ku ta den situashon difísil. Barbados ta implementando redukshon di impuesto di entrada, “tax credit” i 1200 Barbadian dollar (BBD) kèsh pa esnan mas vulnerabel.
Pa promé bia den hopi aña ku e presupuesto di Barbados ta lòs for di IMF, pasobra te ku resien e pais su debe nashonal tabata di 170% di nan GDP. El a bira mas manehabel i a yega 93%. Asina Money Media ta informá.
Despues di hopi aña a logra stabilisá situashon di e pais i e gobièrnu di Barbados ta tratando pa baha e preshon for di kasnan familiar. Nan ta kuminsá ku yuda esnan mas vulnerabel, ku ta penshonado i esnan den situashon difísil. Nan ta bai risibí 1200 BBD pa aña ku ta alrededor di 600 dòler merikano.
Otro benefisio interesante ta e asina yama “tax credit”, kaminda esnan ku tin un entrada te 25.000 dòler (BBD) pa aña lo risibí un “tax credit” di 1700 (BBD). Asta esnan ku no tin debe di impuesto ta haña e “tax credit” aki.
Ademas, pa promé bia, tur hende ku tin un entrada di entre 25.000 – 35.000 BBD pa aña ta bini na remarke pa un “tax credit” di 750 BBD. Pa sigui riba mesun ruta, e gobièrnu ta subi e “inkomensgrens” di 35.000 dòler pa aña pa 50.000 BBD pa aña. Esaki ta nifiká ku un siudadano di Barbados ku a gana ménos ku 50.000 BBD pa aña no mester paga nada di belasting riba entrada (inkomstenbelasting ) mas.
Pa e klase media e medidanan aki di e gobièrnu lo tin influensia kuantu nan ta bai paga na belasting riba entrada. Impuesto riba entrada ta baha den e pais. E tarifa abou ku ta 12.5% ta baha te na 11.5% I e tarifa haltu ku ta 28.5% ta baha te a 27.5%
Algu sumamente importante ta ku gobièrnu di e pais a disidí ku nan ta bai tin kontrol kon ta kalkulá gastu di importashon den e pais. Esaki ta nifiká ku lo pone un plafòn te kuantu di e gastunan di transporte lo por hinka den e preis di produktonan manera gasolin i diesel.
E gobièrnu a disidí ku ta bai duna alivio riba preisnan di fuel i koriente, teniendo kuenta ku e guera entre Merka/Israel kontra Iran, gobièrnu di Barbados a disidí ku temporalmente ta bai wanta tarifanan di fuel i ta bai supsidiá tarifa di koriente.
Finalmente tin e “long term play”, esta e loke nan a yama The Barbados Republic Child Wealth Fund, ku ta nifiká ku tur mucha ku a nase riba òf despues di 30 novèmber 2021 lo risibí un montante di 5000 dòler (BBD) ku ta keda invertí den un “trust fund”. Esaki ta nifiká ku for di nasementu kada un di e muchanan ei ta kuminsá konstruí fortuna.
Pa promé bia e pais ta bai konosé un kambio, kaminda ta kita di un plan pa drecha ekonomia pa un plan di gobièrnu ku ta bai yuda su pueblo pa kada siudadano sinti ku e pais su situashon ta drecha.
Pero hende mester haña e oportunidat pa yega na entrada.
Pero hende mester haña e oportunidat pa yega na entrada.
Kòrsou ta enfrentando preshon mundial e.o di e situashon na Medio Oriente.
Opinion | Reportero Erwin Raphaëla